VRTLAR
Vrtlar radi na uređenju vrtova, parkova i drugih zelenih površina. Bavi se uzgojem ukrasnog bilja, cvijeća, voća i povrća, te sadnjom i održavanjem drveća.
Opis zanimanja
Vrtlar radi na uređenju vrtova, parkova i drugih zelenih površina. Bavi se uzgojem ukrasnog bilja, cvijeća, voća i povrća, te sadnjom i održavanjem drveća.
Za upis u srednjoškolski obrazovni program vrtlara, potrebno je imati završenu osnovnu školu i liječničku svjedodžbu specijalista medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za obavljanje zanimanja.
Za obavljanje poslova vrtlara, potrebno je završiti srednje strukovno obrazovanje u trajanju od tri godine. Nakon završetka obrazovanja, polaže se završni ispit i stječe se kvalifikacija za tržište rada.
Više informacija o različitim modelima obrazovanja u obrtničkim programima, možete dobiti u uvodnom dijelu ili na službenim stranicama Hrvatske obrtničke komore.
Obrazovanje za ovo zanimanje provodi se i u okviru sustava obrazovanja odraslih. Sve informacije o ustanovama i programima, koje provode obrazovanje odraslih za ovo zanimanje, možete dobiti na web portalu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Posao vrtlara vrlo je raznolik i obuhvaća različita područja rada. Vrtlar se bavi uzgojem različitih vrsta ukrasnog bilja, cvijeća, drveća, voća i povrća, te njihovom prodajom. Uređuje travnjake u parkovima i na sportskim terenima, vrtove, zelene površine koje okružuju različite institucije, groblja i sl.
Vrtlar koji se bavi uzgojem ukrasnog raslinja i cvijeća, sije ih, razmnožava, presađuje, gnoji i štiti od bolesti i nametnika. Ukrasne grmolike biljke i sadnice voća razmnožava u rasadnicima i sadi ih u parkovima, vrtovima i po okućnicama. Za lijep rast, obilan cvat i dobru rodnost obrezuje, gnoji i dohranjuje ih. Sadnice ukrasnih grmolikih biljaka i ukrasnog drveća priprema za prodaju.
Povrće sije i uzgaja do prodaje, većinom u zaštićenim prostorima kao što su plastenici, staklenici ili pokrivene gredice, ali i na otvorenom. Sadnice prodaje ili presađuje na njive. U posao vrtlara ubraja se i uzgoj travnjaka, što uključuje pripremu terena za sjetvu trave, sijanje trave i održavanje travnate površine.
Važno područje vrtlareva rada je zaštita raslinja od bolesti, štetočina i korova. U tu svrhu koristi fitofarmaceutska sredstva za zaštitu biljaka. Vrtlar mora poznavati propise o sigurnom radu s takvim sredstvima i znati kako ona utječu na okoliš. U radu se koristi različitim vrtlarskim strojevima, uređajima i alatima.
U sklopu obrazovnog programa za vrtlara, učenik uči raspoznavati različite vrste ukrasnog bilja (balkonskog cvijeća, lončanica, rezanog cvijeća, ukrasnog grmlja i drveća), te najčešće vrste stabala voćaka i povrće. Mora poznavati načine njihova uzgoja i brige za njih, kao i načine pripreme za prodaju. Vrtlari koji rade s traktorom moraju imati položen ispit za upravljanje traktorom. Moraju znati promatrati i pratiti raslinje, njihovu boju i rast, kako ne bi previdjeli moguće znakove pomanjkanja hranjivih tvari ili znakove napada bolesti ili štetnika. Zaštitna sredstva koja se prskaju moraju pripremiti u odgovarajućoj koncentraciji, kako ne bi naškodila raslinju ili uzrokovala preveliku, tj. štetnu količinu preostalih pesticida u hrani. Pri radu sa sredstvima za zaštitu bilja moraju biti vrlo pažljivi, kako se sami ne bi otrovali ili njima ugrozili i zagadili okoliš.
Vrtlari moraju imati razvijen smisao za uređenje prostora i moraju voljeti prirodu. Moraju biti u dobroj fizičkoj kondiciji, te imati spretne ruke i prste.
Vrtlar obavlja svoj posao uglavnom na otvorenom, na primjer u vrtu, na njivi, u parku, na sportskim terenima, na grobljima i sl., ali i u zatvorenim prostorima kao što su staklenici i plastenici. Dok radi vani, izložen je promjenjivim vremenskim uvjetima (hladnoći, vrućini, kiši), a u zatvorenim prostorima visokoj vlazi i vrućini. Mnogi poslovi, kao što su obrezivanje voćaka, uređenje vrtova, košnja i sl., sezonske su prirode, stoga je dok traje sezona vrtlar izložen većim opterećenjima. Vrtlar puno radi s različitim kemikalijama (pesticidima i herbicidima). U svom radu često se koristi motornim i električnim aparatima, čija nepravilna upotreba može ostaviti trajne tjelesne posljedice.
Kontraindikacije za rad su: slabovidnost/sljepoća, neraspoznavanje osnovnih boja, kronični poremećaji koji onemogućavaju uredno kognitivno i emocionalno funkcioniranje, teža oštećenja funkcije dišnog, srčano-žilnog i mišićno-koštanog sustava, teža oštećenja funkcije kože na otkrivenim dijelovima tijela te utvrđena alergija na profesionalne alergene.
Poljoprivredni tehničar, cvjećar, fitofarmaceut
Vrtlari se zapošljavaju u rasadnicima, botaničkim vrtovima, tvrtkama i agencijama koje se bave uređenjem okoliša i sl.
